{"id":149,"date":"2022-01-24T11:01:36","date_gmt":"2022-01-24T11:01:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.artseeugbih.com\/blog\/?p=149"},"modified":"2022-06-30T12:55:50","modified_gmt":"2022-06-30T12:55:50","slug":"ferdinand-hodler","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.panstilia.org\/?p=149","title":{"rendered":"Ferdinand Hodler"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>
\n

Ferdinand Hodler<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ferdinand Hodler je iz dr\u017eave koja se zove \u0160vicarska. \u0160vicarska se nalazi na kontinentu Evropa. Ro\u0111en je prije 150 godina. Volio je da crta prirodu i lijepe djevojke. Jedna od tih djevojaka se zvala \u017dan Serani. Njeno lice Hodler je nacrtao na \u0160vicarskom papirnom novcu. Hodler je ovoj djevojci poklonio veliki broj slika i crte\u017ea. \u017dan se zaljubila u vojnika iz Mostara i ponijela je te slike sa sobom u Bosnu i Hercegovinu. Ove vrijedne slike na\u0161le su svoj dom u na\u0161em muzeju Umjetni\u010dka galerija Bosne i Hercegovine.

Istra\u017ei ih kroz mobilnu aplikaciju ARTsee.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>
\n

Vojnik<\/h2>\n\n\n\n

Na slici je vojnik koji mar\u0161ira. Mar\u0161irati zna\u010di hodati visoko podi\u017eu\u0107i koljena u zrak. Na ovaj na\u010din vojnik vje\u017eba. Na le\u0111ima on nosi ruksak, na ramenu pu\u0161ku, a na glavi kapu. Njegova glava je uzdignuta i ponosna.

Koje vje\u017ebe za tijelo vi najvi\u0161e volite?<\/p>\n\n\n\n

Ime autora slike: Ferdinand Hodler<\/strong>
Naziv slike: \u201ePje\u0161ak u mar\u0161u\u201c<\/strong>
Godina kada je slika nastala: 1907\/1908.
Slika se \u010duva u muzeju Umjetni\u010dka galerija Bosne i Hercegovine<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>
\n

Slikarica<\/h2>\n\n\n\n

Na slici je bojama nacrtana djevojka duge crvene kose. Ona sjedi i u ruci dr\u017ei kist. Kistom povla\u010di duga\u010dke crvene linije na zidu. To su stabljike plavih cvjetova. Crtanje po zidu se zove fresko slikarstvo.

Da li ti voli\u0161 crtati i bojiti i koje boje najvi\u0161e voli\u0161?<\/p>\n\n\n\n

Ime autora slike: Ferdinand Hodler<\/strong>
Naziv slike: \u201ePersonifikacija slikarstva : Studija figure za nacrt<\/strong> plakata Umjetni\u010dkog dru\u0161tva u Zurichu\u201c<\/strong>
Godina kada je slika nastala: 1897.
Slika se \u010duva u muzeju Umjetni\u010dka galerija Bosne i Hercegovine<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>
\n

\u0160ivanje<\/h2>\n\n\n\n

Na slici je nacrtana \u017eena u kuhinji. Ona sjedi za stolom i u\u0161iva bijelu ko\u0161ulju. Kada se platno podere mo\u017eemo ga popraviti iglom i koncem. To se zove u\u0161ivanje. Ova \u017eena je vrlo pa\u017eljiva i posve\u0107ena ko\u0161ulji koju u\u0161iva. Na stolu vidimo jastu\u010di\u0107 u koji se ubadaju igle.<\/p>\n\n\n\n

Ime autora slike: Ferdinand Hodler<\/strong>
Naziv slike: \u201e\u0160velja (Augustine Dupin)\u201c<\/strong>
Godina kada je slika nastala: 1887.
Slika se \u010duva u muzeju Umjetni\u010dka galerija Bosne i Hercegovine<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>
\n

Dvije mazge<\/h2>\n\n\n\n

Na slici su dvije mazge koje jedu travu. Mazga je vrsta \u017eivotinje koja li\u010di na konja. Ova \u017eivotinja je posebna. Mazgina mama je kobila, a otac magarac. Mazge se glasaju sli\u010dno konju i tvrdoglave su poput magarca.

Koja je tvoja najdra\u017ea \u017eivotinja?<\/p>\n\n\n\n

Ime autora slike: Ferdinand Hodler<\/strong>
Naziv slike: \u201eDvije mazge\u201c<\/strong>
Godina kada je slika nastala: 1882\/1886.
Slika se \u010duva u muzeju Umjetni\u010dka galerija Bosne i Hercegovine<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>
\n

Kosac<\/h2>\n\n\n\n

Na slici je nacrtan \u010dovjek u prirodi okru\u017een planinama. Obu\u010den je u radno odijelo. \u010covjek u rukama dr\u017ei kosu. Kosa je drveni \u0161tap sa metalnom o\u0161tricom. \u010covjek zamahuje kosom s lijeve na desnu stranu i tako \u0161i\u0161a travu na livadi.

Da li vi volite miris svje\u017ee poko\u0161ene trave?<\/p>\n\n\n\n

Ime autora slike: Ferdinand Hodler<\/strong>
Naziv slike: \u201eStudija za ‘Kosca’ sa novanice od 50 CHF\u201c<\/strong>
Godina kada je slika nastala: 1909\/1910.
Slika se \u010duva u muzeju Umjetni\u010dka galerija Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>
\n

Dje\u010dak sa cvijetom<\/h2>\n\n\n\n

Dje\u010dak je na livadi. Jednom nogom dje\u010dak je kleknuo na livadu. Na drugu nogu dje\u010dak se naslonio. Dje\u010dak je sa livade ubrao cvijet. Dje\u010dak prinosi cvijet licu kako bi ga pomirisao.<\/p>\n\n\n\n

Koji je tvoj omiljeni cvijet?<\/p>\n\n\n\n

Ime autora slike: Ferdinand Hodler<\/strong>
Naziv slike: \u201eDje\u010dak koji bere cvije\u0107e\u201c<\/strong>
Godina kada je slika nastala: 1894\/1895.
Slika se \u010duva u muzeju Umjetni\u010dka galerija Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n

Konjanici<\/h2>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

Na slici je \u0161est konja. Na njima ja\u0161u konjanici. Konjanici su obu\u010deni u vojna odijela i imaju kape na glavama. Konjanici nose sablje u rukama. Oni kre\u0107u u borbu. Konji tr\u010de brzo. Tri konja su sme\u0111e boje. Jedan konj je bijele boje, a drugi crne boje. Na slici vidimo jo\u0161 vojnika koji idu pje\u0161ke.

Da li si ti ikada jahao\/jahala konja? Ako nisi, da li bi volio\/voljela?<\/p>\n\n\n\n

Ime autora slike: Ferdinand Hodler<\/strong>
Naziv slike: \u201eStudija kompozicije za ‘Jena 1813.’\u201c<\/strong>
Godina kada je slika nastala: 1907\/1908.
Slika se \u010duva u muzeju Umjetni\u010dka galerija Bosne i Hercegovine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ferdinand Hodler Ferdinand Hodler je iz dr\u017eave koja se zove \u0160vicarska. \u0160vicarska se nalazi na kontinentu Evropa. Ro\u0111en je prije 150 godina. Volio je da crta prirodu i lijepe djevojke. Jedna od tih djevojaka se zvala \u017dan Serani. Njeno lice Hodler je nacrtao na \u0160vicarskom papirnom novcu. Hodler je ovoj djevojci poklonio veliki broj slika […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":128,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-149","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozba"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=149"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/149\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":269,"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/149\/revisions\/269"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/128"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.panstilia.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}